ENERGETIKA-NET, Obnovljivi izvori energije

Drvna masa

Osnovne su značajke pri primjeni šumske ili drvne biomase kao energenta jednake kao kod svakog goriva:

kemijski sastav
ogrjevna vrijednost (ogrjevnost)
temperatura samozapaljenja
temperatura izgaranja
fizikalna svojstva koja utječu na ogrjevnost (npr. gustoća, mokrina i dr).

Temeljna veličina za proračun energije iz određene količine drva jest njegova ogrjevnost (ogrjevna vrijednost). Najveći utjecaj na nju ima mokrina (vlažnost, udio vlage), potom kemijski sastav, gustoća i zdravost drva. Za naše podneblje i vrste drveća važno je za njegovu ogrjevnost utvrditi ubraja li se ono u listače ili četinjače, odnosno u meko ili tvrdo drvo, jer je udio pojedinih sastojaka pri tome različit, a različita je i tvar koja se može koristiti kao gorivo.

Jedan od problema koji se pojavljuje pri određivanju toplinske energije dobivene iz šumske biomase predstavlja pretvorba prostornih u kubične metre.

Ogrjevnosti raznih vrsta drva

vrsta drva	gustoća r , kg/m 3	ogrjevnost pri W = 0 %, MJ/kg	ogrjevnost pri W = 15% ( H 15 ),
MJ/kg	GJ/m 3	GJ po prm (*)
grab	830	17,01	13,31	11,047	7,773
bukva	720	18,82	14,84	10,685	7,479
hrast	690	18,38	14,44	9,964	6,975
jasen	690	17,81	13,98	9,646	6,752
brijest	680	-	14,70	9,996	6,997
javor	630	17,51	13,73	8,650	6,055
bagrem	770	18,95	14,97	11,527	8,069
breza	650	19,49	15,43	10,029	7,020
kesten	570	-	13,29	7,575	5,302
vrba bijela	560	17,85	13,65	7,644	5,351
vrba siva	560	17,54	13,73	7,689	5,382
joha crna	550	18,07	14,21	7,815	5,470
joha bijela	550	17,26	13,52	7,436	5,205
topola crna	450	17,26	13,15	6,084	4,259
smreka	470	19,66	15,60	7,332	5,132
jela	450	19,49	15,45	6,952	4,866
bor obični	520	21,21	16,96	8,819	6,173
ariš	590	16,98	14,86	8,767	6,137
duglazija	530	19,18	15,20	8,056	5,639
borovac	400	20,41	16,24	6,496	4,457

Legenda:
(*) za preračunavanje kubičnih u prostorne metre uzet je faktor 0,7

Želim znati više: