Nedrvna biomasa
Na ogrjevne vrijednosti nedrvne biomase podjednako utječu udio vlage i pepela. Udio pepela u nedrvenim biljnim ostacima moe iznositi i do 20% pa značajno utječe na ogrjevnost. Opęenito, supstance koje čine pepeo nemaju nikakvu energetsku vrijednost.
Gornja ogrjevna vrijednost i kemijski sastav različite nedrvne biomase
vrsta nedrvne biomase |
H g , MJ/kg |
udjeli sastojaka, % |
||||||||
pepeo |
C |
H |
N |
S |
O |
P |
K |
Mg |
||
bambus |
15,85 |
3,98 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
ječam, cijela biljka |
17,6 |
3,7 |
46,1 |
6,63 |
1,24 |
0,11 |
42 |
7,6 |
15,4 |
2,5 |
silirani kukuruz |
17,1 |
5,5 |
47,3 |
7,54 |
1,85 |
0,43 |
39 |
- |
- |
- |
kukuruzovina |
16,8 |
5,3 |
45,6 |
5,4 |
0,3 |
0,04 |
43 |
2,2 |
21,8 |
4,3 |
slama uljane repice |
17 |
6,5 |
48,3 |
6,3 |
0,7 |
0,2 |
38 |
- |
- |
- |
penica, cijela biljka |
16,99 |
3,6 |
46,5 |
6,84 |
1,71 |
0,13 |
41 |
5,8 |
14,5 |
2 |
slama penice |
17,1 |
5,3 |
46,7 |
6,3 |
0,4 |
0,01 |
41 |
3,1 |
17 |
1,5 |
Osim ostale nedrvne biomase, u Hrvatskoj bi osobitu vanost mogli imati ostaci itarica. Iskustva iz razvijenih zemalja, u Europi osobito Danske, pokazuju kako se radi o vrijednom izvoru energije koji se ne bi trebao zanemariti. Ilustrativan je stoga sljedeęi primjer. Nakon berbe kukuruza na obrašenom zemljitu ostaje kukuruzovina, stablijika s lięem, oklasak i komuina. Buduęi da je prosječni odnos zrna i mase (tzv. etveni omjer) 53% : 47%, proizlazi kako biomase priblino ima koliko i zrna. Ako se razluče kukuruzovina i oklasak, tada je njihov odnos prosječno 82% : 18%, odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0,89 t biomase kukuruza to čine 0,71 t kukuruzovine i 0,18 t oklaska. Iako je neosporno kako se nastala biomasa mora prvenstveno vraęati u zemlju, preporučuje se zaoravanje izmešu 30 i 50% te mase, to znači da za energetsku primjenu ostaje najmanje 30%.
elim znati vie:
