Općenito o energiji vjetra
Vjetar je vodoravna komponenta strujanja zračnih masa nastala zbog razlike temperatura, odnosno
prostorne razdiobe tlaka. Vjetar je posljedica Sunčevog zračenja, a na njegove značajke dobrim djelom utječu
lokalni čimbenici.
Vjetar nad nekim područjem može biti posljedica primarnih strujanja zračnih masa zbog globalne raspodjele tlaka (godinja doba) i putujućih cirkulacijskih sustava (ciklona i anticiklona). Time nastaju razni lokalni vjetrovi s različitim značajkama to ovisi o izgledu povrine tla (ravnica, planine, doline, naselja, ume itd), njezinim značajkama (pječana, kamena, vlažna, vodena, sniježna itd) i svojstvima zračnih masa koje su uključene u strujanje. Vjetrovi ne moraju biti rezultat sinoptičkog djelovanja, već mogu biti posljedica lokalnog termičkog djelovanja (obalna cirkulacija, strujanje obronka i dr).
Osnove pretvorbe energije u vjetroturbini
Pretvorba kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju vrtnje vratila odvija se pomoću lopatica rotora vjetrene turbine ili vjetroturbine. Pri tome se rotor i električni generator nalaze
na zajedničkom vratilu nalaze (točnije, između njih postoji odgovarajući prijenosnik). U generatoru dolazi do
pretvorbe kinetičke energije vrtnje vratila u konačnu, električnu energiju pa se cijelo postrojenje često naziva i vjetrogeneratorom.
Jedna ili vie vjetroturbina s pripadajućom opremom (generator, prijenosnik, kućite, stup, temelji, kućite,
regulacija, trafostanica itd) čini vjetroelektranu.
Pri tome se pod nazivom vjetroelekrana podrazumijevaju postrojenja za dobivanje električne energije, dok se pod
nazivom vjetrenjača podrazumijevaju postrojenja za dobivanje mehaničkog rada (npr. za mlinove, crpke za vodu).
elim znati vie:
